Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj 22. lipnja

Dan antifašističke borbe  u Republici Hrvatskoj je državni blagdan i neradni dan koji se slavi 22. lipnja.

Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Nacistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je poništen pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik, Vlado Janjić-Capo, i komesar, Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.

Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpnja - Dan ustanka naroda SR Hrvatske - što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkog odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.

 

Dan antifašističke borbe  u Hrvatskoj obilježava se u znaku zaštite dostojanstva i demokracije, mira i tolerancije. Antifašizam je u temeljima suvremene Europe, pa tako i Hrvatske , koja poštuje pojedinca i njegova prava,  te je kao takav utkan u Ustav Republike Hrvatske.