Svi sveti ili Sisvete
Svi sveti ili u hrvatskoj Sisvete , svetkovina je u Katoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Slavi se 1. studenoga. U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označuje završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine.
U Republici Hrvatskoj Svi sveti obilježavaju se kao državni blagdan od 8. svibnja 1996. pod tim imenom, dotad je praznik bio neradnim danom pod nazivom: Dan spomena na mrtve, a od 27. listopada 1989.[3] do 25. ožujka 1991. Dan sjećanja na mrtve.
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga. U Hrvatskoj je običaj da se za sisvete jede praznični ručak jede patka s mlincima i domaća gibanica.
Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.
5.8. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Hrvatskoj
5. kolovoza obilježavan je kao državni blagdan - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti - od 1996. do 2008. godine. Izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj od 15. svibnja 2008. godine novi naziv blagdana je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
5.8. obilježava se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Blagdan je to kada se Hrvatska prisjeća 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja" oslobođen grad Knin. Neradni je dan.
Blagdan Tijelovo
Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove je katolički blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. U Hrvatskoj je neradni dan (jednostavno računanje datuma: deveti četvrtak nakon Uskrsa).
Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.
Svetkovina Tijela i Krvi Kristove jedna je od idejnih blagdana koji su duboko ukorijenjeni u životu Katoličke crkve. Povijesna podloga i razvoj kreću od 8. stoljeća a službenu potvrdu dobivaju u 13. stoljeću kada se satavljaju euhološki obrasci koji nisu promjenjeni do današnjih dana. Na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću. Augustinska redovnica Sveta Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavljuje bulu 1264., kojom blagdan Euharistije, želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima diljem Hrvatske.
Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj 22. lipnja
Dan antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj je državni blagdan i neradni dan koji se slavi 22. lipnja.
Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća. Hrvatski je sabor na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske (donešena Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ) pa je izmjenama iz 2001. godine taj dan proglašen blagdanom Dana neovisnosti. 30. svibnja je postao spomendanom - Dan Hrvatskog sabora. Postojanje spomendana Dana Sabora 30. svibnja i blagdana Dana državnosti 25. lipnja i Dana neovisnosti 8. listopada djelovalo je zbunjujuće na mnoge hrvatske građane. To je riješeno u listopadu 2019., kada je Dan državnosti vraćen na 30. svibnja (blagdan), 25. lipnja je postao Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora (spomendan).